­čÉł Ma─Źke u povijesti drevnog Egipta: po┼ítovanje, zanimljive ─Źinjenice

Po┼ítovanje ma─Źke u drevnom Egiptu – zanimljive ─Źinjenice

Drevni egipatski natpis na obelisk u Nebra ka┼że: "O, divna ma─Źka, zauvijek." Kult ovog malog grabe┼żljivca zapo─Źeo je u doba Staroga Kraljevstva i trajao je stolje─çima. Nikada, ni u jednom stanju svijeta, ta je graciozna ┼żivotinja bila cijenjena kao u zemlji piramida. Ma─Źke u starom Egiptu nisu bile samo punopravne ─Źlanice egipatskih obitelji i omiljenih ku─çnih ljubimaca faraona, ljudi su im dodijelili bo┼żanski status i izgradili hramove, pa ─Źak i gradove u njihovu ─Źast. Bio je zlatno doba u povijesti ma─Źaka.

  • 1. Uloga ma─Źke u drevnom Egiptu: za┼íto su te ┼żivotinje divile?
    • 1.1. Prakti─Źna strana izdanja
  • 2. Zna─Źenje bo┼żice Bastet u vjerskom kultu
    • 2.1. Hramovi izgra─Ĺeni u ─Źast ┼żene s ma─Źjom glavom
  • 3. Malo poznate ─Źinjenice

1 Uloga ma─Źke u drevnom Egiptu: za┼íto su te ┼żivotinje divile?

Drevne figurice egipatskih ma─Źaka

Pro┼ílost drevnog Egipta i povijest pripitomljavanja divljih ma─Źaka neraskidivo su povezani, jer je u zemlji piramida prete─Źe predaka modernih ma─Źaka, pored ljudi. To potvr─Ĺuju mnogi izvori koji datiraju u III tisu─çlje─çe prije Krista.

─îak i tada, na slikama u grobnicama plemi─çkih gra─Ĺana, pa ─Źak i samog faraona, prikazivale su krznene ┼żivotinje koje ┼żive u ku─çi kao po─Źasni ─Źlanovi obitelji i nose posebne ovratnike. Egipatski umjetnici poku┼íavali su nacrtati svete ┼żivotinje u bilo kojoj vrsti i poziraju na ukopne plo─Źe ili papirus. Kipari su ih oblikovali od zlata, bronce, kamena ili drveta, izra─Ĺeni od gline, izrezbareni iz slonova kljova. Mladi Egip─çani uvijek su nosili s njima amulete s ma─Źkama, koje su nazivale "put" i bile su simbol poro─Ĺaja.

Zahvaljuju─çi freskama i drugim umjetni─Źkim predmetima, ukra┼íenim gracioznim likovima ma─Źaka, postalo je poznato da su Egip─çani nazivali svoje ljubimce "miu" ili "miut". Postoji pretpostavka da su takve pseudonukle ma─Źke dobivale zbog mehani─Źkih zvukova koje ─Źine. To ime je tako─Ĺer dano djevojkama kako bi naglasila njihovu ljepotu, milost i meko─çu.

Stanovnici zemlje piramida vrlo su cijenjeni pahuljaste ┼żivotinje. Divili su se ─Źisto─çi i milosti. Tajni na─Źin sumraka ma─Źkoga ┼żivota, o─Źi koje su se sjajile u mraku, tihi hod, nezavisni temperament predstavljao je posebnu tajnu za osobu.Ove neobi─Źne i neobja┼ínjive osobine izazivale su strahopo┼ítovanje me─Ĺu starim narodima i utihnule u njihovim srcima bezgrani─Źno po┼ítovanje prema ┼żivotinji koja voli slobode. Osim toga, misti─Źne su sposobnosti pripisane ma─Źi─çu – prema Egip─çanima, mogla bi posjetiti drugi svijet.

Stoga su ma─Źke dobrodo┼íle u mnogim hramskim kompleksima drevnog Egipta. Tu su hranjene svje┼że ribe, koje su bile posebno uzgajane u ribnjacima. Brigu o hramskim ┼żivotinjama obavljali su sve─çenici – "─Źuvari ma─Źaka" i bila je jedna od najcjenjenijih slu┼żbi u dr┼żavi. ┼átovi┼íe, ta se cijenjena struka ponosno predala od oca do djece. Superstitious Egip─çani vjerovali su da hramske ┼żivotinje mogu predvidjeti budu─çnost. Stoga su sve─çenici usko slijedili svaku njihovu gestu, a zatim su protuma─Źili znakove, vjeruju─çi da su se ti bogovi sami bavili tim putem.

Preporu─ŹeniRazlozi zbog kojih o─Źi sjaju u mraku ma─Źaka: znanstveno obja┼ínjenje

1.1 Prakti─Źna strana izdavanja

Po┼ítovanje ma─Źke u drevnom Egiptu imalo je ekonomske preduvjete osim misti─Źnih. U to je vrijeme dr┼żava bila isklju─Źivo anga┼żirana u agrarnoj djelatnosti i bila je poznata ┼íirom svijeta zbog svoje bogate ┼żetve ┼żitarica.Zapravo, ┼żivot zemlje piramida ovisio je izravno o koli─Źini uzgoja p┼íenice i njezinom o─Źuvanju.

No, ┼żetva se ─Źesto ─Źisti uni┼ítena bezbrojnim hordama glodavaca. Tada su drevni Egip─çani privukli pozornost na krznene ┼żivotinje, od kojih je svaka mogla u┼ítedjeti do deset tona zrna godi┼ínje. Tako su ma─Źke bile vitalne ┼żivotinje za opstanak cijele nacije.

I jo┼í uvijek mali grabe┼żljivci pametno su uni┼ítili otrovne rogobrane, od kojih je u tim zemljama bilo veliko mno┼ítvo. Ma─Źke su uzete za lov kao lovne ┼żivotinje, lovile su ptice i ribu.

Zahvaljuju─çi pre┼żivjelim ma─Źjim mumijama, arheolozi i znanstvenici bili su u stanju shvatiti ┼íto su te ┼żivotinje izgledale u tim dalekim vremenima. Bile su male, tanke, graciozne i uglavnom crno-crvene boje.

Preporu─ŹeniPrevoditelj s ma─Źkoga jezika na ruski: kako razumjeti ma─Źku zvukovima i gestikulacijama?

2Zna─Źenje bo┼żice Bastet u vjerskom kultu

Arheolozi sugeriraju da su u drevnom egipatskom panteonu bili imena nekoliko stotina bogova. No, jedna od najpopularnijih bo┼żanstava koja pripadaju "svetim devetima" (devet vrhovnih bo┼żanstava) smatra se mladu i lijepu djevojku s glavom ma─Źke – bo┼żicom Bastet (Bast).

Njegovi su kipovi isklesani od kamena, od zlata ili od bronce. U njezinim rukama dr┼żala je slu┼íalicu (glazbeni instrument), a ─Źetiri ma─Źi─ça su se udaljili od stopala bo┼żice. Na temeljima ovih kipova i obelisa bile su uklesane svetske molitve: "Ja sam ma─Źka, majka ┼żivota koja mo┼że darovati ┼żivot i snagu, sve zdravlje i radost srca".

Egipatske ma─Źke po┼ítivale su se u dvostrukoj varici: sam se boga sunca ─Źesto prikazivao na slici crvene ma─Źke (mu┼íko hipostasis Bastet). I u drevnoj egipatskoj knjizi mrtvih, prikazan je Veliki mat – bijela ma─Źka koja je spasila ─Źovje─Źanstvo od zmije Apophis.

Ponekad je bo┼żica prikazana lavljom glavom kako bi naglasila dualnost prirode. Ovo se odnosi na jednu zanimljivu legendu o k─çeri vrhovnog boga Ra, koji je mogao uzeti oblik lavice, Sehmed (ili Altro). Bila je ljubavnica pustinje, stra┼ína i nemilosrdna bo┼żica rata i u┼żarena sunca. Kao oru┼żje imala je krvave vjetrove od samuma i strelica, koji su upadali u neprijatelje u samome srcu.

Unato─Ź njezinoj apsurdnoj prirodi, Sehmed je smatrao ─Źuvarom svijeta i za┼ítitnikom ljudske rase. Tisu─çe vjernika ponudilo joj je molitvu u trenucima opasnosti i zatra┼żila za┼ítitu od zlih ┼żudnji.

Ako imate povjerenja u mit, Ra je poslao Altro na teren da ka┼żnjava ljude.Ali kad je jednom stigao do smrtnika, okrutna bo┼żica okusila ljudsku krv, postala uznemirena i pro┼íla sve dopu┼ítene granice. Po─Źela je nemilosrdno uni┼ítiti ─Źovje─Źanstvo. Onda je boga Onuris odlu─Źio zavesti lavezu i izlije pivo s crvenim pijeskom (prema drugoj ina─Źici s crvenim vinom).

Nakon ┼íto je pomije┼íala pi─çe s krvlju, po─Źela ga je pokvariti i uskoro se popila. Tada su bogovi i pretvorili krvo┼żednu divlju ┼żivotinju u pahuljastu malu ma─Źku. Stoga, pored rafinirane ma─Źke, Bast je imao drugu tamnu prirodu okrutnog grabe┼żera Sehmeda. S vremenom je taj mit zaboravljen, a nakon 2000. godine prije Krista Bastetovi su se slike zna─Źajno promijenili – po─Źeli su je prikazivati ÔÇőÔÇőisklju─Źivo u obliku graciozne ma─Źke.

U zemlji piramida, Bast je utjelovio ┼żivot, plodnost ┼żena i zemlje, bio za┼ítitnik ognji┼íta i za┼ítitnik faraona i njegove obitelji. Osim toga, kraljevska bo┼żica bila je povezana s sun─Źevom svjetlo┼í─çu i mjese─Źinom. Dobila je mo─ç da otvori zoru novog jutra.

Tako─Ĺer, bo┼żica ma─Źka bila je po─Źa┼í─çena kao za┼ítitnica trudna i rodila djevojke, jer ove ┼żivotinje lako ma─Źi─ça.Drevni Egip─çani vjerovali su da Bast ┼ítiti djecu od ugriza otrovnih zmija i ┼ítipavaca, kao i ozbiljnih bolesti. Stoga su amuleti s imid┼żom ma─Źke napravljeni za novoro─Ĺen─Źad, a starija djeca dobivaju odgovaraju─çe tetova┼że.

Preporu─ŹeniOpis najskupljih pasmina ma─Źaka u svijetu

2.1 Hramovi izgra─Ĺeni u ─Źast ┼żene s ma─Źjom glavom

U religiji drevnog Egipta, bo┼żanska ma─Źka bila je od velike va┼żnosti i utjecaja. U njezinoj je ─Źasti, u blizini delte Nila, izgra─Ĺeno vjersko sredi┼íte ┼ítovanja – grad Bubastis, u kojem je bio najljep┼íi hram posve─çen bo┼żici ma─Źaka, prema opisu staroga gr─Źkog povjesni─Źara Herodota. Tu su se odr┼żavale godi┼ínje vjerske proslave vezane uz kult ma─Źa, gdje su mnogi hodo─Źasnici potekli iz cijele zemlje. Arheolozi su ─Źak u drevnom gradu prona┼íli najve─çi pokop mumificiranih pahuljica (oko tristo tisu─ça mumija).

Tako─Ĺer je poznato da su u hramskom kompleksu Saqqara, nedaleko od kora─Źne piramide ─Éosera, Egip─çani podigli veliki sveti┼íte u ─Źast ma─Źke. U njegovu sredi┼ítu stajao je veliki kip basteta, izra─Ĺen od skupog Asuan mramora.Tijekom vjerskih slavlja, kip je izva─Ĺen iz hrama, uronjen u ─Źamac i nosio se uz obale rijeke.

Povjesni─Źari povezuju takvo uzdizanje bo┼żice ma─Źjem glavom s ozbiljnim politi─Źkim promjenama u zemlji piramida, kada je sredi┼ínja vlast pro┼íla od Gornjeg Kraljevstva do Donjeg, a dr┼żava je imala novi kapital – Per-Bast (Bast House). Kult Basteta odr┼żao se na egipatskom tlu sve do 4. stolje─ça poslije Krista.

3 Malo poznate ─Źinjenice

Potomci svetih nubijskih ma─Źaka su moderni egipatski Mau, koji je postao poznat po cijelom svijetu zahvaljuju─çi svojoj prirodnoj leopardnoj boji. Postoji i ina─Źica da su prve ma─Źke zemlje piramida bile potomci trske i stepe ma─Źke. ┼Żivotinje bez kose, sfingi, koji su naposljetku nestajali s podru─Źja Egipta i o┼żivjeli u Kanadi tek u 70-im godinama 20. stolje─ça, odigrali su posebnu ulogu u faraonu.

Zanimljive ─Źinjenice o drevnim egipatskim ma─Źkama, koje samo nagla┼íavaju njihovu va┼żnost za stanovnike zemlje piramida:

  • Gotovo svi obi─Źni Egip─çani imali su vlastiti pahuljasti ku─çni ljubimac. Za nju je svje┼ża riba ostala kao poslastica, bila je brata kao najcjenjeniji ─Źlan obitelji i vjerovali su da ─çe time za┼ítititi sve stanovnike ku─çe.Ako je po┼żar zapo─Źela iznenada, molba je izva─Ĺena iz goru─çih zgrada prve i samo onda od djece.
  • Egip─çani su za┼íti─çivali svete ma─Źke i sprije─Źili izvoz iz zemlje, budu─çi da je ┼żivotinja bila vlasni┼ítvo faraona. Kr┼íenje tog pravila bilo je ka┼żnjivo smrtnom kaznom, a ┼żivotinje koje su napustile dr┼żavu vratile su se ku─çi putem otkupnine ili otmice.
  • ─îak i zbog nehoti─Źnog ubojstva malog ping-pepe, kriminalac je platio za svoj ┼żivot. Gr─Źki povjesni─Źar Diodor iz Sicilije svjedo─Źio je slu─Źaju kada je jedan od Rimljana slu─Źajno vozio malu ┼żivotinju na kolima i razdrije ljutito Egip─çane.
  • Ako je krzneni omiljeni umro, njen je sprovod odr┼żan s velikim po─Źastima i pogrebnim pjesmama, a doma─çini obrijaju obrve i kosu na glavi kako bi po┼ítovali po┼ítovanje i uru─Źili dugu 70-dnevnu ┼żalost.

Mrtve ┼żivotinje su mumificirane, omataju─çi ih u platnenu tkaninu ukra┼íavanjem i svetim molitvama i mirisali tijelo mastima i uljima. Smatra se da ─çe du┼ía ku─çnog ljubimca zbog ovog obreda stjecati sposobnost regeneracije u novom tijelu.Bogati gra─Ĺani stavili su zlatnu masku na mumiju, stavili ga u drveni, bron─Źani ili zlatni sarkofag i ostavili svoje omiljene igra─Źke i balzamirane trupove mi┼íeva u grobu.

Foto mumije ma─Źaka izlo┼żene u Louvreu

Ali obo┼żavanje pahuljastog draga jednom je odigrala okrutnu ┼íalu s Egip─çanima. Prema zapisima povjesni─Źara Ptolomeje, 525. pr ma─Źke negativno utje─Źu na rezultate opsade od strane perzijskih vojnika u pograni─Źnom gradu Peluzia. Okolnosti su prisilile Perzije da stoje pod zidove, jer se nisu razlikovali u sposobnosti da oluju dobro za┼íti─çene gradove.

Tada je kralj Camby II naredio uloviti mnogo ma─Źaka i vezati ih na oklop i ┼ítitove ratnika, hodaju─çi pred cijelom vojskom. Kad se to vidjelo, Egip─çani se nisu usudili koristiti koplja i strelice, kako ne bi ozlijedili svaku svetu ┼żivotinju. Kao rezultat toga bitka je izgubljena. No unato─Ź svemu, ma─Źke su i dalje bile idolizirane u Egiptu sve do osvajanja zemlje od strane Grka, a malo kasnije od rimskih legija.

Like this post? Please share to your friends:

;-) :| :x :twisted: :smile: :shock: :sad: :roll: :razz: :oops: :o :mrgreen: :lol: :idea: :grin: :evil: :cry: :cool: :arrow: :???: :?: :!: